Proizvođači malina i šljiva spas traže u proizvodnji prirodnih džemova, rakija…

0

Iako poljoprivrednici iz godine u godinu sve više ulažu u suvremene voćnjake, nasadi jagodičastog voća iz godine u godinu se susreću s istim problemima, točnije lošim plasmanom i niskom otkupnom cijenom, čemu su ove godine dodatno doprinijeli i loši vremenski uvjeti, piše Večernji list BiH.

Niske cijene

Kako bi bar na neki način spasili proizvode koji im već od početka sezone donose glavobolje, veliki broj proizvođača se okreće preradi, točnije proizvodnji džemova, raznih vrsta rakija… Primjer toga su dvojica Žepčaka koja su se zbog niske otkupne cijene i nemogućnosti adekvatnog skladištenja malina i kupina okrenula proizvodnji džemova i rakija. – Nakon velike poplave 2014., uspio sam oživiti malinjak, ali smo bili dobili i zaražene sadnice. Sada ponovno imamo problem s otkupom jer našu malinu, koja je veličine oraha, otkupljivači svrstavaju u drugu kategoriju. Predao sam oko dvije tone maline za koju još nisam dobio novac ni obavijest kolika će biti njezina otkupna cijena, pa sam preostalih oko tonu i pol odlučio preraditi. Žena je napravila džem, dok sam se ja okrenuo proizvodnji rakije – kaže Anto Mrkonjić iz Žepča koji na dvjema lokacijama u naselju Radovlje pod zasadom maline, kupine i jagode ima imanje od jednog hektara. Ispekao je oko 80 litara rakije za koju kaže da je zaista dobra. – Svi koji su je kušali, oduševljeni su okusom maline, ali više nisam siguran da malinarstvo ima budućnost u našim krajevima. Ovo je bilo samo da spasim koliko se može spasiti jer već treću godinu stvaramo samo gubitke. A tko je lud raditi na svoju štetu – kaže Mrkonjić za Fenu, koji je i predsjednik udruge “Poljoprivrednik ŽE”. Njegov susjed Martin Barbarić, koji u naselju Lupoglav ima pod zasadom hektar maline i pola hektara kupine, odlučio se pak za proizvodnju ekoloških džemova od maline i kupine. Morali smo brzo djelovati, s obzirom na to da tijekom sezone dnevno uberemo i više od 500 kg maline i kupine. Za proizvodnju prirodnih džemova dobio sam i certifikat Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica – navodi Barbarić za Fenu.

I šljivari u problemima

I proizvođači šljive nalaze u sličnim problemima te se sve veći broj njih okreće preradi. Tako dok ih jedan dio proizvodi rakiju i džemove, drugi ih raspolavljaju i zamrzavaju te ih u prerađivačkoj industriji na tržite plasiraju tijekom zimskih mjeseci.

Share.

About Author

Comments are closed.