Kroz svoje hrvatske građane BiH je već dijelom EU. Sad su zastupljeni i u europarlamentu

0
Čak dvije žene podrijetlom iz BiH, Željana Zovko i Ruža Tomašić, izabrane su u Europski parlament na nedjeljnim izborima i tako će neizravno zastupati i sunarodnjake iz države čija je europska budućnost krajnje upitna. Još jednoga zastupnika, suca Mislava Kolakušića, “svojataju” bh. Hrvati, iako je rođen u Zagrebu, budući da svi Kolakušići podrijetlo vuku baš iz okolice Rame na sjeveru Hercegovine. Zovko i Kolakušić iz Hercegovine te Tomašić rođena u Maglaju u Bosni tako će činiti “reprezentaciju” koja će sjediti uz druge kolege iz 28 zemalja članica s 500 milijuna stanovnika.
Piše: Jozo Pavković – Večernji list
Zovko i Tomašić snažno su naglašavali borbu za prava svojih 500 tisuća Hrvata iz BiH. Drugim riječima, borit će se za europeiziranje daytonske države i njezino priključenje EU. Ponajprije zbog Zovko, čak je četiri puta veći odziv bio na biralištima u BiH. S obzirom na to da Hrvati iz BiH imaju pravo i glasovati i kandidirati se za izbore u EU, onda se s pravom može kazati kako je i BiH, kroz svoje građane, već jednim dijelom dio europske obitelji. Kakvog li apsurda, baš taj europski narod u BiH ima ponajmanje razumijevanja od svoje i balkanske i europske zajednice. Unatoč svemu tomu, oni isključivo demokratskim putem pokušavaju izboriti svoja prava. Zato su im i od novoizabranih europarlamentaraca velika očekivanja. Nitko tako ne voli izbore i nitko tako često ne izlazi na njih kao Hrvati u BiH, a istodobno, nakon svakih u sve su težoj poziciji. Više od 100 hrvatskih zastupnika na listopadskim izborima lani je izabrano u državni, entitetske i županijske parlamente u BiH. Tri zastupnika iz BiH 2016. izabrana su u Sabor RH. Prekjučer su, eto, dobili i zastupnike u EU parlamentu. Moglo bi se pronaći još ponekog zastupnika bh. korijena, a da sjedi u parlamentima europskih ili prekooceanskih država. A Hrvati u BiH nikako da riješe svoj status iako su dobro zastupljeni u svojim domovinama. Imaju čak tri: BiH, RH i EU.
Premijer RH i čelnik HDZ-a Andrej Plenković i kroz europske izbore na pragmatičan je način pokazao kako se boriti za sunarodnjake. On je, kao predsjednik HDZ-a, Željanu Zovko stavio na visoko 4. mjesto i time joj čekirao kartu za Strasbourg i Bruxelles. Istodobno Tomašić, koja je prije četiri godine bila u koaliciji s HDZ-om, imala je mini kampanju i u BiH. Neke druge stranke, otvoreno ili prikriveno, na bh. Hrvate gledaju kao na uteg. Vjerojatno nisu razumjele da hrvatska europska budućnost ima perspektivu samo ako se živi u mirnome i stabilnom okružju. A neriješena pozicija Hrvata kontinuirano generira krizu i u BiH i u susjedstvu. Zato je golema važnost koliko će novoizabrani europarlamentarci biti senzibilizirani prema jugozapadnome Balkanu. I hoće li, uopće, u budućnosti htjeti primati nove članice. Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović 2016. podnio je zahtjev za članstvo u EU. No, još nije dobiven kandidacijski status. Ponajviše zbog unutarnjih destrukcija. Osim Hrvata, nitko drugi nije iskren kada je u pitanju pristupanje EU. Čekajući u dugim kolonama za glasovanje, Hrvati su i tako iskazali koliko žele biti dio tih integracija. Ostali opstrukcijom uspostave vlasti i osmi mjesec nakon izbora pokazuju da im BiH u EU nije prioritet. U dosadašnjim mandatima hrvatski su zastupnici različito pred tijelima EU-a govorili o potrebi preuređenja BiH u zajednicu jednakopravnih naroda i građana koja će, kao takva, brže koračati k EU.
Usvajanjem nekoliko rezolucija o BiH, Parlament EU-a dao je doprinos potrazi za rješenjima koja će osigurati uređenje po mjeri svih, bez separatizma i unitarizma. To bi, zapravo, bio neki “srednji put”, preustroj na načelima federalizma koji bi ujedno omogućio i provedbu odluka Ustavnog suda BiH. Ipak, kao ni ostatak međunarodne zajednice, ni EU parlament u dosadašnjim sazivima nije snažnije i izravnije reagirao na balkansku krizu. Uglavnom su se zadržali na već spomenutim opreznim deklaracijama. Budućnost traži odlučnije poteze, u kojima će i Brexiti i priključenja biti u funkciji jačanja EU-a. BiH i Hrvati u njoj u ovoj su drugoj skupini – onih koji žele biti dio čak i ovakvog EU-a opterećenog problemima. Stoga je izbor Zovko i Tomašić značajan korak za Hrvate u BiH, a, nadajmo se, i ne mali za Europu.•

Share.

About Author

Comments are closed.