Herceg: Plaće u HN županiji nećemo smanjivati unatoč padu prihoda

0

O borbi s pandemijom koronavirusa, mjerama koje su donesene kako bi se pomoglo stanovništvu, ali i oporavku gospodarstva i poduzetništva, rebalansu proračuna, “koronazakonu” te razvojnim projektima koji su planirani, kao i pomoći braniteljima, za Večernji list BiH govori predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg.

Nakon nešto duljeg razdoblja u kojem nije bilo novozaraženih, ovih dana svjedočimo kako se epidemiološka slika u HNŽ-u pogoršala. Kako ocjenjujete proteklo razdoblje, ali i trenutačnu situaciju?

Nakon što smo se, po ocjeni niza objektivnih promatrača, vrlo uspješno nosili s izazovima koje je donijela pandemija, događa se upravo ono na što smo cijelo vrijeme upozoravali. Broj novozaraženih se povećava kako u našoj županiji tako i u cijeloj BiH i regiji. Ne smijemo se pretjerano opustiti. Ostanimo odgovorni i poštujmo mjere koje su na snazi kako bismo spriječili razvijanje neželjenih scenarija. Kao i većina nas, nadam se kako će nas znanstvena zajednica uskoro obradovati lijekom ili cjepivom protiv koronavirusa.

Tijekom razdoblja kada je bilo proglašeno stanje nepogode, uz Stožer civilne zaštite HNŽ-a, posebnu ulogu imalo je koordinacijsko tijelo Vlade i Stožera koje je od početka pandemije održavalo svakodnevne sastanke i upravljalo cijelim kriznim procesom u županiji. Taj tim ljudi podnio je veliki teret kriznoga upravljanja i komuniciranja te smo, usudim se ocijeniti, s drugim dionicima koji su sudjelovali u borbi za zaustavljanje širenja koronavirusa, uspjeli odgovoriti tom teškom izazovu i tako u najvećoj mogućoj mjeri očuvati zdravlje i živote naših sugrađana. Nakon proglašenja prestanka stanja nepogode, zadaće vezane za COVID-19 ponovno su vraćene u odgovornost Kriznoga stožera županijskoga Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi. Članovi Stožera, koji vodi resorni ministar dr. Goran Opsenica, svakodnevno rade na provedbi daljnjih potrebnih mjera u cilju sprječavanja i ranog otkrivanja slučajeva bolesti izazvane koronavirusom.

HNŽ je dobio tzv. koronazakon. Nedavno je usvojen i rebalans proračuna, što je preduvjet za provedbu aktivnosti iz toga zakona. Kada oni koji su obuhvaćeni donesenim mjerama mogu očekivati konkretnu pomoć?

Uz kontinuirane napore koji su se odnosili na zaustavljanje širenja koronavirusne infekcije, Vlada je radila i na zakonu koji će omogućiti potporu gospodarstvenicima u HNŽ-u. Pri njegovoj izradi usuglasili smo niz konkretnih i kvalitetnih rješenja kojima ćemo subvencionirati više od deset tisuća plaća, održati poticajnu politiku u strateškim gospodarskim granama (poljoprivredi, vodoprivredi, turizmu, poduzetništvu, cestogradnji i dr.), čime otvaramo prostor za ukupni oporavak i sprječavamo daljnji gubitak radnih mjesta u realnom sektoru, čuvajući tako i demografsku sliku HNŽ-a. Posebna vrijednost toga zakona je u činjenici da se kroz njega, krajnje solidarno, odnosimo prema našim jedinicama lokalne samouprave – općinama i gradovima. Zakonom je otvoren prostor i za druge subvencije u gospodarstvu, uz jasno utvrđene uvjete. Predviđena su oslobađanja od određenih fiskalnih i parafiskalnih nameta (oslobađanje od plaćanja dijela tekuće koncesijske naknade i naknade za zakup poljoprivrednoga zemljišta, boravišne pristojbe i članarine Turističke zajednice te drugih administrativnih pristojbi) kao poticaj gospodarstvu i povećanje konkurentnosti na tržištu. Također, bitno je naglasiti i to kako će pravo na subvencioniranje moći ostvariti oni poslovni subjekti kojima je zabranjen rad tijekom borbe protiv pandemije, uz uvjet da imaju izmirene obveze za doprinose i porez na dohodak uz isplaćene plaće zaključno s veljačom ove godine i da nisu otpuštali radnike u vrijeme trajanja zabrane rada. Zakonom je predviđeno da iznosom od 425 KM mjesečno subvencioniramo više od deset tisuća plaća u realnom sektoru, a vrijeme trajanja subvencioniranja najniže neto plaće bit će od dana početka zabrane rada do vremena prestanka zabrane za svaku pojedinu djelatnost.

Ipak, bilo je poteškoća u procesu donošenja zakona i njegovih provedbenih akata, poglavito u samoj završnici, u Skupštini?

Iskreno, očekivali smo kako će taj posao biti završen prije, ali zbog određenih prijepora u Skupštini HNŽ-a vezanih uz izmjene proračuna i tehničkog Zakona o izvršenju proračuna, morali smo provesti dodatna usuglašavanja. Naime, uvijek kada radite izmjene i dopune proračuna, suočeni ste s puno više zahtjeva, ako hoćete i želja, u odnosu na ono što su realne financijske mogućnosti. S obzirom na složenost naše županije, taj je posao dodatno zahtjevan. No, kao i sve dosada, tako smo i ovaj rebalans uspjeli uraditi na način da smo svi ili jednako nezadovoljni ili jednako zadovoljni. Nakon okončanoga posla u Skupštini, Vlada je 1. srpnja objavila poziv za sve zainteresirane, a pojedinosti su dostupne na Vladinoj web-stranici.

Sada slijedi prikupljanje prijava, njihovo vrednovanje, objava rezultata i uplate na račune onih poduzetnika i gospodarstvenika koji su zadovoljili kriterije iz javnoga poziva. Stvoreni su svi preduvjeti za neometano odvijanje toga procesa. Već spomenutim rebalansom predvidjeli smo sredstva za tu nakanu, no brinu me negativni financijski pokazatelji o punjenju proračuna koji govore da ćemo vjerojatno vrlo skoro, a do konca godine sigurno, najmanje još jednom morati raditi izmjene i dopune. Međutim, to je realnost i s time ćemo se, kao i sa svime drugim, znati ispravno uhvatiti ukoštac.

Zakonom ste predvidjeli i otvaranje kreditne linije s Razvojnom bankom preko koje bi Vlada subvencionirala kamate gospodarstvenicima. U kojoj je etapi taj proces?

Već su održani razgovori s Razvojnom bankom FBiH vezano za otvaranje kreditne linije za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom virusne bolesti COVID-19. Očekujemo skoro potpisivanje protokola o suradnji, čime će biti omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000 KM, uz rok otplate do 36 mjeseci te počekom do 12 mjeseci. Fiksnu kamatu od 2 posto godišnje plaćat će Vlada HNŽ-a, dok će se Razvojna banka odreći naknade za obradu kredita. Mogu odgovorno kazati kako ćemo, mjerama i konkretnim potezima, za potporu našem gospodarstvu tijekom ove godine osigurati više od 30 milijuna maraka.

Kad smo već na temi proračuna, kako se puni u ovom vremenu pandemije? Sigurno lošije od očekivanoga. Pitanje je koliko lošije?

Kao što sam već kazao, zabrinut sam za financijske pokazatelje. Ova kriza je i iznad svih očekivanja. Na godišnjoj razini realno je očekivati smanjenje proračunskih prihoda u HNŽ-u za više od 20 posto, odnosno za više od 40 milijuna KM, i to bez ukalkuliranih učinaka federalnoga “koronazakona” s kojima to proračunsko smanjenje u našoj županiji premašuje 60 milijuna maraka. Ako se zna da HNŽ, izravno ili neizravno, financira desetak tisuća plaća te brojne institucije u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, sportu i kulturi, jasno je s kojim se sve poteškoćama suočavamo i s ovim teretom koji nam je prebačen federalnim “koronazakonom”. Međutim, realnost prihvaćamo onakvom kakva ona jest i nema mjesta očajavanju. Zasukali smo rukave i uspjeli ponuditi kvalitetno, odnosno optimalno, rješenje u zadanim okolnostima, s kojim smo izišli pred Skupštinu. Napravljene su uštede na svim mogućim stavkama i novac je raspoređen sukladno prioritetima, odnosno stvarnim potrebama terena i naše borbe za prevladavanjem zdravstveno-epidemiološke i ekonomsko-gospodarske krize. Upozoravao sam u više navrata kako teret ublažavanja posljedica gospodarske krize prouzročene pandemijom koronavirusa u FBiH mora biti ravnomjerno raspoređen na sve razine vlasti, od federalne do lokalnih. Međutim, konačnim zakonskim rješenjima s federalne razine taj je teret ipak većinski prebačen na proračune županija. Vama je poznato kako je Federacija preuzela subvencioniranje samo doprinosa u fondove obveznih osiguranja u iznosu od 245 KM, poslodavac 19 KM poreza na dohodak i posebnih naknada, dok su županijama i jedinicama lokalne samouprave ostavljene obveze izmirenja iznosa od čak 425 KM za neto plaće. Mi smo se, kao Vlada, opet postavili krajnje odgovorno i, unatoč nezahvalnim okolnostima, materinski, a ne maćehinski, prema našim gradovima i općinama. To pak ne znači da od jedinica lokalne samouprave ne očekujemo i njihov maksimalni doprinos normaliziranju ukupnoga stanja u našoj županiji, kroz projekte i programe koje mogu i trebaju provesti na svojim razinama.

Vratimo se “koronazakonu”. Jeste li u sve ovo ukalkulirali i novac iz pomoći MMF-a? Ta sredstva još uvijek nisu legla na županijske račune?

Pripremajući odgovor na gospodarsko stanje, svakako smo računali na sve izvore iz kojih možemo osigurati sredstva za potporu. Uz one mjere koje sami poduzimamo, kao što su štednja i racionalno upravljanje javnim financijama, u “koronazakonu” ostavili smo i mogućnost kreditnoga zaduženja. Nakon što je Vijeće ministara donijelo odgovarajuće odluke kada je riječ o aranžmanu s MMF-om, ovih dana one su usvojene i na federalnoj razini. Stoga zahvaljujem svima koji su prepoznali naše potrebe i uspješno se izborili da se županije ne zaobiđu u tom procesu. Nadam se da će sredstva uskoro biti i na županijskim računima kako bismo ih mogli usmjeriti na saniranje posljedica nezapamćene krize.

 Hoće li se smanjivati plaće djelatnika koji su izravno ili neizravno na proračunu HNŽ-a?

Vlada HNŽ-a nastoji pomoći gospodarstvu osnaživanjem kupovne moći naših građana, a ne njezinim oslabljivanjem, do čega bi dovela eventualna šira smanjenja osobnih dohodaka proračunskih korisnika. Stoga, u ovom trenutku nećemo ići u smanjivanje plaća. Naravno, taj stav temeljimo i na drugim posljedicama koje bi takve “populističke mjere” povukle za sobom, u prvom redu tužbe. Tako da bismo na kraju, narodski rečeno, dobili na mostu, a izgubili na ćupriji i u tomu smjeru nipošto nećemo ići. No, ovdje želim dodati još nešto. Naš “koronazakon” definira proračunske i izvanproračunske uštede, i to u smislu konkretnih umanjenja plaća izabranih i imenovanih dužnosnika u HNŽ-u za 20 posto, potom umanjenja naknada za članstva u županijskim povjerenstvima za 50 posto, kao i umanjenja naknada za članstva u nadzornim i upravnim odborima i drugim kolektivnim upravljačkim tijelima koje imenuju Skupština ili Vlada za 50 posto, dotacije političkim strankama za 20 posto. Isti pristup očekujemo i od županijskih izvanproračunskih fondova.

Dio zdravstvenih djelatnika traži potpisivanje novoga kolektivnoga ugovora. Jeste li proučili njihove zahtjeve, mogu li se nadati pozitivnom odgovoru?

Poznato je da Vlada HNŽ-a ima iznimno korektan i stalni dijalog sa svim socijalnim partnerima. Zahvaljujući takvim odnosima, potpisani su kolektivni ugovori koji su omogućili povećanje plaća svim proračunskim korisnicima za ukupno 15 posto. U zdravstvu ta povećanja za liječnike i stomatologe idu puno, puno više tijekom tri godine. Povećanjem plaća u zdravstvu vratili smo dostojanstvo toj iznimno bitnoj i odgovornoj struci i na taj način spriječili značajniji odlazak našega kvalitetnog liječničkog i drugog medicinskog kadra. Vezano za razgovore o granskom kolektivnom ugovoru o pravima i obvezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području HNŽ-a, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi nedavno je okončalo postupak vezan za reprezentativnost te, nakon toga, a sukladno Zakonu o radu, od Sindikata zatražilo da Vladi podnese pisani zahtjev/inicijativu za početak pregovaranja, zajedno s financijskom procjenom potrebnih sredstava. Prije nekoliko dana takav je zahtjev stigao i Vlada će se uskoro o njemu očitovati. Očekujem kako ćemo u duhu dijaloga pronaći kompromisna rješenja i potpisati kolektivni ugovor koji će biti zadovoljavajući za obje strane.

Ova kriza, logično, nije zaobišla ni druge segmente koje sufinancirate iz proračuna, osobito one koji se financiraju grantovima. Imaju li oni razloga za brigu?

Za sada nemaju, do novog rebalansa! To su jedne od rijetkih stavki u koje nismo dirali i uredno izmirujemo svoje obveze, naravno, poštujući prioritete. Podsjećam ovim putem kako je HN županija i u ovom, kao i u mnogočemu drugom, posebna u odnosu na druge županije. Mi financiramo dva sveučilišta, dva kazališta, dva studentska centra, tri bolnice, dvanaest domova zdravlja, radio i televizije, knjižnice, HAZU, parkove prirode… To su jako zahtjevne obveze, ali ih izvršavamo navrijeme, ponavljam – poštujući prioritete, poglavito u vremenu ovakve krize.

S obzirom na sve što ste rekli, hoćete li moći nastaviti razvojne projekte koje ste najavljivali?

Više sam puta isticao kako je naš rad usmjeren na realiziranje strateških i prioritetnih ciljeva koji su na osobit način utvrđeni strategijom razvitka HNŽ-a. Unatoč svim izazovima, poglavito onima koje nismo mogli predvidjeti, poput ove krize, odlučni smo nastaviti prioritetne projekte. Među značajnim aktivnostima spomenut ću nastavak projekta energetske učinkovitosti u koji Vlada ulaže značajna financijska proračunska, donatorska i kreditna sredstva kako bi učinkovito i isplativo poboljšala kvalitetu školskih, zdravstvenih i drugih objekata. Dosad smo energetski obnovili, izgradili i dogradili više od 30 objekata, a u ovoj godini time će se moći pohvaliti njih još pet, i to dvije školske zgrade u Mostaru i Rami, Narodni univerzitet u Konjicu te domovi zdravlja u Čitluku i Čapljini. To je naš put ka konačnom cilju, odnosno obnovi svih javnih objekata u HNŽ-u. Ovih dana potpisan je i ugovor vezan za početak radova izgradnje zgrade Dječje klinike SKB-a Mostar. Naime, prošle godine Vlada je okončala sve aktivnosti oko kredita Saudijskog fonda za izgradnju Pedijatrije i za moderniziranje Županijske bolnice “Dr. Safet Mujić” Mostar i Opće bolnice u Konjicu, u ukupnom iznosu od 32 milijuna maraka. Kredit će u cijelosti vraćati Županija. Nastavljamo i projekt preuređenja hotela Ero koji je Vlada kupila za potrebe smještaja županijskih tijela uprave, kao i zgradu Skupštine. Uz činjenicu kako ćemo, konačnim završetkom i useljenjem, iznimno pridonijeti racionaliziranju javne uprave te poboljšanju učinkovitosti rada u sustavu Vlade HNŽ-a, ostvarit ćemo značajne uštede. Naime, Vlada samo za korištenje derutne zgrade bivšega Đačkog doma (prijašnje vlasništvo Sreza) mora Gradu Mostaru, sukladno nekim sudskim presudama, platiti oko sedam milijuna maraka. Izdvajaju se značajna sredstva i za najam potrebnih uredskih prostora za smještaj još nekih ministarstava. Kada sve to zbrojimo, kupnja zgrade hotela Ero zasigurno je jedan od najboljih poteza naše Vlade. Uz sve navedeno, zahvaljujući održivoj, razumnoj i uravnoteženoj fiskalnoj politici, uvjeren sam u to kako ćemo, kao i dosad, nastaviti potporu različitim razvojno-socijalnim programima jedinica lokalne samouprave, potporu visokoškolskim, znanstvenim i zdravstvenim ustanovama, staračkim domovima te kulturnim i sportskim institucijama.

Često ste isticali kako turizam i poljoprivreda mogu biti okosnica razvitka županije. Hoćete li i ove godine, s obzirom na COVID-19, moći zadržati dostignutu razinu potpora?

Iznos potpora ne samo da ćemo zadržati nego ćemo ih, unatoč spomenutoj krizi, i dodatno povećati. Smatramo kako krizu moramo promatrati i kao našu prigodu da se obradi što više poljoprivrednoga zemljišta. Stoga smo, uz aktivnosti predviđene “koronazakonom”, u HNŽ-u povećali izdvajanja i za poticaje u poljoprivredi. Naime, izmjenama i dopunama proračuna ta su sredstva povećana za gotovo dvostruko i iznose dva milijuna maraka. Također, jedinicama lokalne samouprave u HNŽ-u ovih dana uplaćeno je 450.000 maraka za potporu biljnoj proizvodnji. Tom raspodjelom Mostar i Čapljina dobili su po 100.000 KM, Čitluk 65.000 KM, Jablanica 20.000 KM, Neum 40.000 KM, Prozor-Rama 35.000 KM, Ravno 20.000 KM i Stolac 70.000 KM. Uz potpore poljoprivrednoj proizvodnji, poticat ćemo i druge grane gospodarstva, za što ove godine izdvajamo milijun maraka. Osobito podupiremo turističku djelatnost jer moramo i u tom području učiniti dodatni iskorak kako bi naš turistički sektor preživio krizu i barem donekle pripravan dočekao sve izazove na zahtjevnom turističkom tržištu koji će ih dočekati nakon što se okonča borba s koronavirusom. Bitno je istaknuti kako nastavljamo financirati i sufinancirati projekte u lokalnim zajednicama čiji će završetak pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti i uvjetima života njihovih žitelja. Neupitna je naša opredijeljenost za ulaganjem u projekte cestovne infrastrukture te smo na tom tragu u ovogodišnjem proračunu izdvojili 11,2 milijuna maraka. Unatoč značajnim financijskim teškoćama zbog koronakrize, taj iznos nismo smanjivali ni u nedavno prihvaćenom rebalansu proračuna. Također, izdvajamo i oko 6 milijuna KM za brojne vodoprivredne projekte u našim jedinicama lokalne samouprave.

Nedavno je donesen i program vezan za potporu braniteljskoj populaciji. Predviđeno je više od dva milijuna KM.

Točno. Unatoč situaciji u kojoj se nalazimo, nikakvo umanjenje za osjetljive kategorije naših građana ne dolazi u obzir. Stoga je Vlada, na prijedlog Ministarstva za pitanja branitelja, dala suglasnost na program u iznosu od 2,710.000 KM. Predviđen je niz aktivnosti, uz ostalo, stambeno zbrinjavanje (600.000 KM), grantovi udrugama (598.760 KM), pomoć programima zapošljavanja i samozapošljavanja (300.000 KM), zdravstveno osiguranje (290.000 KM) te medicinska prevencija i rehabilitacija (270.000 KM). Također, Vlada je dala suglasnosti na programe sufinanciranja zapošljavanja djece poginulih branitelja i ratnih vojnih invalida te stjecanje radnog iskustva i usavršavanja djece poginulih branitelja u Ministarstvu. Vlada će, preko Ministarstva, za realiziranje ovih programa izdvojiti 200.000 KM, a Federalni zavod za zapošljavanje 100.000 KM. Nastavak je to kontinuirane skrbi za branitelje za što, iz godine u godinu, izdvajamo sve značajnija sredstva.

Share.

About Author

Comments are closed.