Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

0

Sve gora epidemiološka situacija primorala je Europski parlament da svoju plenarnu sjednicu sljedeći tjedan održi na daljinu, a pregovarači EU-a i Velike Britanije trebali bi nastaviti pregovore o budućim odnosima za što preostaje sve manje vremena.

Plenarna sjednica Europskog parlamenta sljedeći tjedan neće se održati ni u jednom od njegova dva sjedišta, Bruxellesu i Strasbourgu, nego na daljinu uz pomoć suvremenih komunikacijskih veza.

Zastupnici će između ostaloga raspravljati i glasati o budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici.

Sadašnji propisi o zajedničkoj poljoprivrednoj politici istječu 31. prosinca 2020.

Međutim, hrvatsko predsjedništvo Vijećem EU-a uspjelo je u lipnju dogovoriti s predstavnicima Parlamenta prijelazno razdoblje od dvije godine.

Tim dogovorom produljava se primjena sadašnjih propisa, što će omogućiti nastavak financiranja projekata ruralnog razvoja i izravnih plaćanja poljoprivrednicima.

Tijekom prijelaznog razdoblja trebaju se dogovoriti nova pravila koja će vrijediti do kraja sljedećeg sedmogodišnjeg razdoblja, do 2027. godine.

Dokument koji će zastupnici sljedeći tjedan usvojiti predstavljat će stajalište Europskog parlamenta na temelju kojeg će započeti pregovore s Vijećem EU-a, odnosno sa zemljama članicama.

Istodobno, u ponedjeljak i utorak u Luxembourgu sastaju se ministri poljoprivrede i ribarstva koji bi trebali usvojiti stajalište Vijeća, na temelju kojeg će sadašnje i sljedaća rotirajuća predsjedništva pregovarati s Europskim parlamentom.

Prijedlog je da se novim pravilima propišu obveze poljoprivrednicima da svoju proizvodnju organiziraju na ekološki prihvatljiv način, da se smanje subvencije velikim farmama i da se preusmjere manjim farmama i mladim poljoprivrednicima.

Europska komisija predstavila je u lipnju 2018. zakonodavne prijedloge za reformu zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020.

Prema tom prijedlogu, svaka država članica trebala bi provesti opsežnu analizu svojih potreba i izraditi strateški plan u kojem mora navesti na koji način planira upotrijebiti sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj za ispunjenje tih potreba u skladu s općim ciljevima EU-a i koje će instrumente primjenjivati, te utvrditi vlastite konkretne ciljne vrijednosti.

Potpora dohotku ostat će ključan dio politike. Osnovna plaćanja i dalje će se temeljiti na veličini poljoprivrednoga gospodarstva u hektarima.

Međutim, reformom se želi dati prednost malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima te poticati mlade poljoprivrednike da se bave tim zanimanjem.

Komisija je predložila višu potporu po hektaru za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva i smanjenje udjela primljenih izravnih plaćanja iznad 60.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu te ograničenje plaćanja na 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu u cilju pravednije raspodjele plaćanja.

Objava dobitnika nagrade Saharov

Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli trebao bi sljedeći tjedan objaviti ime dobitnika nagrade Saharov.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja najviše je priznanje Europske unije za rad na području ljudskih prava. Od 1988. godine dodjeljuje se pojedincima, skupinama i organizacijama koji su iznimno pridonijeli zaštiti slobode mišljenja.

Kandidati za ovogodišnju nagradu su demokratska oporba u Bjelorusiji, skupina ekoloških aktivista Guapinol i ekološka aktivistica iz Hondurasa Berta Caceres, koja je ubijena 2016. te nadbiskup Mosula (Irak)  Najeeb Michaeel.

Zastupnici će sljedeći tjedan također glasati o dokumentu u kojem će definirati svoje poglede kako bi trebalo regulirati digitalne usluge te svoju viziju o reguliranju umjetne inteligencije.

Nastavlja se saga između EU-a i Velike Britanije

Pregovarači Europske unije i Velike Britanije Michel Barnier i David Frost u ponedjeljak bi trebali razgovarati o formatu u kojem bi se trebali nastaviti pregovori dviju strana.

Velika Britanija je u petak zaprijetila da će napustiti pregovore ako EU ne promijeni svoja stajališta, dok su čelnici zemalja članica EU-a na svom samitu prošli tjedan zatražili od Londona da pokaže spremnost na kompromis kako bi se došlo do sporazuma.

Prijelazno razdoblje tijekom kojeg Velika Britanija primjenjuje pravila EU-a istječe 31. prosinca ove godine. Izlazak iz EU-a bez sporazuma o budućim odnosima znači uvođenje carina i kvota u međusobnoj trgovini i onemogućavanje pristupa europskim ribarima britanskim vodama.

Europska strana stalno ističe da neće prva prekinuti pregovore, da je voljna pregovarati sve dok postoje izgledi za dogovor, ali neće pristati na to pod svaku cijenu.

( Hina )

Share.

About Author

Comments are closed.