Unatoč padu, SDA i SNSD ostaju vodeći, HDZ dobio dodatni izborni legitimitet za svoju politiku

0
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini pokazali su određene promjene u odnosu političkih snaga, što bi dugoročno moglo imati utjecaja na važne procese u zemlji. Rezultati se još zbrajaju, ali kada se prašina i euforija slegnu, bit će razvidno da su vodeće nacionalne stranke kod sva tri naroda zadržale dominaciju, iako su neke od njih prilično uzdrmane, piše Večernji list BiH.
Iznenađenja i gubitnici
Naime, u ukupnom zbroju glasova, pa i osvojenih pozicija načelnika, gradonačelnika i vijećnika, dominirat će HDZ BiH, SDA i SNSD. Bakiru Izetbegoviću ostaje gorak okus poraza u Sarajevu te neuspio pokušaj preuzimanja čelne pozicije u ostalim velikim gradskim središtima s većinskim bošnjačkim stanovništvom. Nakon poraza na nedjeljnim lokalnim izborima ostavku na funkciju u SDA jučer je podnio Nedžad Ajnadžić, još uvijek aktualni načelnik općine Centar. Ajnadžić je podnio ostavku na poziciju potpredsjednika Općinskog odbora SDA Centar Sarajevo. U ostavci upućenoj Županijskom odboru SDA Ajnadžić kaže da na ovaj način potiče i inicira potpunu analizu političke situacije na razini ove općinske organizacije, ali i uopće, te donošenje odgovarajućih zaključaka. Ajnadžić je osvojio 6410 glasova, dok je Srđan Mandić iz “četvorke” dobio 15.686 glasova. Ostavke su najavili i pojedini drugi dužnosnici iz ove stranke nakon izbornog poraza. Za Milorada Dodika situacija je nešto bolja jer je gubitak Banje Luke i neuspješni eksperiment s Mićom Mićićem u Bijeljini kompenzirao osvajanjem Istočnog Sarajeva, Doboja, Trebinja… No, ako bi se gledali pojedinačni rezultati stranaka u utrci za općinska i gradska vijeća, jasno je da SNSD i SDA, i u većini gradova gdje su izgubili utrke za načelnike i gradonačelnike, ostaju vodeće političke snage. Negdje se čak bez njih u vijećima neće uopće moći stvarati većina. Ne treba sumnjati da će i Dodik i Izetbegović učiniti sve kako bi konsolidirali stranačke redove prije idućih općih izbora. Određene pouke sigurno će izvući, posebno kad su u pitanju Sarajevo i Banja Luka. SDA su u Sarajevu koštale unutarnje podjele u županijskom odboru, afere njegovih dužnosnika te blijeda županijska vlada koju su uspostavili sa SBB-om i DF-om, ispostavit će se, vrlo nepouzdanim partnerima. Mnogi SDA fakturiraju i loše upravljanje epidemijskom krizom u Sarajevu. No, jednako tako, jasno je da bi tzv. građanske ili lijeve opcije na ovim izborima doživjele pravi debakl da nije bilo bivšeg esdeaovca Dine Konakovića. Podaci pokazuju da je zapravo njegova stranka dominirala, a da je ostatak “četvorke” (SDP, NS, NBL) ipak podbacio. Uz SDP, silazni trend bilježe i SBB i DF, stranke koje birači uglavnom prepoznaju kroz njihove predsjednike – Fahrudina Radončića i Željka Komšića. Da nije pobjede Draška Stanivukovića u Banjoj Luci i Ljubiše Petrovića u Bijeljini, pitanje je bi li se i čime mogli pohvaliti u SDS-u i PDP-u. Dodika je pobjeda i u ovim gradovima koštala pogrešna kalkulacija s koalicijskim partnerima, malim strankama koje funkcioniraju kao trgovačka društva. Postalo je to, čini se, i njemu jasno već u izbornoj noći. Sigurno je da će i SNSD i SDA nakon ovih izbora neke stvari mijenjati, i kadrovski, ali i u odnosu prema partnerskim strankama iz svojih naroda. Već su najavljene i prve ostavke, i to ne samo u spomenutim strankama. Bit će turbulentno u većini njih jer su u pojedinim općinama i gradovima zabilježeni veliki padovi pojedinih stranaka, što se vezuje za lokalne lidere i njihov rad. Što se tiče Hrvata, čije su nedjeljno glasovanje mediji u Sarajevu uglavnom ignorirali, jasno je da nema gotovo nikakvih promjena u odnosu na prije dvije ili četiri godine. Stranke HNS-a, a dominantno HDZ BiH, osvojili su vlast u svim većinski hrvatskim općinama i gradovima, a zahvaljujući nacionalnom jedinstvu, pobijedili su i u utrci za načelnike u nekim općinama gdje ih je manje nego Bošnjaka. Ostaje za vidjeti hoće li i u kojoj mjeri Hrvati imati svoje predstavnike u općinskim i gradskim vijećima gdje su izrazita manjina, kao što su Tuzla i Zenica. Onome tko želi objektivno sagledati izbornu volju Hrvata i na ovim lokalnim izborima, jasno je da politika koju provode HDZ i HNS ima potporu ogromne većine pripadnika ovog naroda u BiH. Zato je i ovaj izborni rezultat vjetar u leđa Draganu Čoviću i HNS-u u inzistiranju na legitimnom nacionalnom predstavljanju. Dokle god budu pod prijetnjom majorizacije, Hrvatima će izbori biti popis stanovništva, a ne demokratska mogućnost izbora. Novi izazov Mostar Izuzme li se to, demokracija u BiH položila je ispit na ovim izborima. Uočene nepravilnosti su takve da nisu utjecale na izbornu volju glasača. Broj stranaka, kandidata, pa i rezultati, pokazuju koliko šarenilo vlada na političkoj sceni. To što se vodi polemika o prebrojavanju glasova iz inozemstva ili slučaj iz dviju sarajevskih općina gdje građani “čuvaju” prebrojavanje glasova, ipak su izuzeci. Novo brojanje glasova iz sedam vreća u Ilijašu pokazalo je da glasovi idu u korist kandidata Naroda i pravde (NiP) Amara Dovadžije te da je on u prednosti za oko 47 glasova u odnosu na protukandidata Akifa Fazlića iz SDA.
Novi izazov

svakako su izbori u Mostaru 20. prosinca. Oni će pokazati koliko je najveći hercegovački grad specifičan u odnosu na ostala velika središta. Prvenstveno kao istinska multietnička sredina, gdje su i izborna pravila prilagođena upravo toj činjenici. Za Hrvate je svakako važno da ostvare odgovarajući utjecaj u gradu koji je njihovo političko, kulturno i svako drugo središte u BiH. No, i bošnjačke stranke najavljuju da će se sada, nakon što su prošli izbori u ostatku zemlje, fokusirati na Mostar. Za mnoge od njih ovo je jedina šansa da “spase” izbornu godinu.

Share.

About Author

Comments are closed.