Adnan Terzić: Tri godine “natežemo” se kako ćemo i kojim sredstvima graditi dionicu oko Mostara

0
U intervjuu za Večernji list direktor JP Autoceste FBiH Adnan Terzić govori o planovima ovog poduzeća, dionicama koje će se završiti u ovoj godini te onima koje se tek trebaju početi graditi. Terzić se osvrnuo na poslovanje u uvjetima pandemije te odgovorio koliko je koronavirus usporio završetak nekih dionica. Kazao je i oko kojih se dionica najviše spori te što je razlog zbog kojeg još nije raspisan natječaj za tunel Prenj. Terzić je odgovorio i za čim najviše žali.
Večernji list: Kakva je trenutačno situacija s izgradnjom dionica autocesta kroz FBiH? Koliko, što i gdje se gradi?
– Hvala vam na tom pitanju budući da određeni mediji i pojedine institucije špekuliraju na različite načine i pokušavaju dokazati da se ne radi dovoljno. Trenutačno gradimo 46 kilometara autocesta. Otprilike su rokovi do sredine 2022. da se ti projekti završe. Radimo na dodjeli oko 15 novih kilometara, a treba ih dodijeliti sredinom godine. Riječ je o dodatnih 250 milijuna eura. Uz to, radimo na pripremi projekata da zatvorimo kompletnu dionicu koridora Vc koji prolazi kroz Federaciju BiH, za što smo mi kao JP Autoceste FBiH nadležni.
Večernji list: Koliko je i kako pandemija koronavirusa djelovala na dinamiku izgradnje?
– Na proces izgradnje sa sigurnošću možemo reći da nije djelovala, a na dinamiku se morala odraziti iako smo još od početka veljače prošle godine, prije negoli se u FBiH uvela karantena, s gospodinom Davorom Peharom, ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo FBiH, na gradilištima gdje smo imali kineske izvođače, poput Počitelja, donijeli adekvatne mjere, karantenu i sve ono što je struka od nas zahtijevala. Tako da smo ovaj prvi val, od ožujka do kraja svibnja prošle godine, uspjeli premostiti bez velikih zastoja i bez velikih problema u dinamici. Naravno, pokušali smo pomoći svojim izvođačima. Budući da razumijemo kako karantene, izolacije od po 14 dana, za pojedine skupine iziskuju određena financijska sredstva, pomogli smo izvođačima da to razdoblje prođu s adekvatnom likvidnošću. Tu smo imali odličan rezultat. Međutim, poslije, kako se razvijala situacija s pandemijom, događalo se da imamo zaraženih skupina. Unatrag mjesec dana imamo tridesetak ljudi na gradilištima oko Zenice koji su pozitivni. Imamo i inženjere u JP Autoceste FBiH, kao i šefove projekata, koji su se zarazili. Predugo je razdoblje od godinu dana da se sve drži apsolutno pod kontrolom. Tako da imamo mali zastoj u dinamici, ali mislim kako ćemo tu dinamiku sustići kada se počne s cijepljenjem.
Večernji list: Je li ugroženo kreditiranje pojedinih dionica, odnosno ima li dovoljno raspoloživih sredstava za financiranje, posebice kada govorimo o koridoru Vc?
– Ono nije ugroženo. Pojedinim odlukama nadležnih institucija može biti privremeno zaustavljeno. Mi smo osigurali kreditna sredstva za sve dionice. Imamo oko milijardu i pol eura za nastavak aktivnosti u ciklusu koji treba započeti sredinom ove godine. Postoji jedan dio sustava koji inzistira na ubrzanju građenja, no postoji i jedan dio sustava koji bi sve to zaustavio, koji bi napravio neke promjene, nešto mijenjao… Uglavnom, odgovor na vaše pitanje jest da kreditna sredstva nisu ugrožena, a da bismo mogli biti aktivniji i imati jedinstven pogled prema financijerima kada je u pitanju buduća izgradnja, trebali bismo.
Večernji list: Kada možemo očekivati otvaranje novih dionica i kojih?
– Sredinom ove godine do pred kraj godine trebali bismo završiti radove na projektu koji radi Hering i koji, objektivno, kasni. Riječ je o sedam kilometara od Počitelja do Bune, odnosno ulaza u tunel Kvanj. Trebamo završiti i ovaj dio oko Zenice. Jedan dio je završen šest mjeseci prije roka. U sljedećih desetak mjeseci trebali bismo završiti i ovaj drugi dio koji nas uvodi u tunel Zenica. To su dvije dionice koje bismo završili u 2021. godini. U 2022. onda idemo s dionicom od Tarčina do Bradine, odnosno Tarčin – Ivan i tunel Ivan. Trebali bismo završiti i most u Počitelju, odnosno trasu Počitelj – Zvirovići dugu 11 kilometara. Također tunel Zenica i, nadam se, ovaj dio Vranduk – Ponirak kako bismo se u isto vrijeme uspjeli spustiti na magistralnu cestu i kako bismo time imali novih 46 kilometara funkcionalne autoceste.
Video prilog pogledajte na sljedecem linku
Večernji list: Koridor Vc – vjerujem da vam je to najčešće postavljeno pitanje. Kada će završiti njegova izgradnja i o čemu zapravo ovisi ostvarivanje planova?
– JP Autoceste FBiH nije pusti otok. Mi ovisimo o 6-7 ministarstava na federalnoj i državnoj razini i njihovim aktivnostima, ovisimo o odlukama Vlade FBiH, ambijentu… Već gotovo tri godine ozbiljno pripremamo realizaciju projekta tunela Prenj. To je projekt koji će se graditi između pet i šest godina. On je prijelomni. Za to vrijeme njegove izgradnje mi možemo završiti sve ostale dionice jer imamo osigurana sredstva. Međutim, nemamo, da tako kažem, usuglašene stavove jednog dijela struke ili tzv. struke u BiH, jednog dijela Vlade, jednog dijela političkih subjekata… Ponavljam, već se tri godine pripremamo za natječaj. Svi znamo da je logično i da je neka vrsta političkog dogovora da idemo u zajedničko “tenderiranje” za tunel Prenj i dionicu Mostar sjever – Mostar jug. Projekt Mostar sjever – Mostar jug ima 15 kilometara, jako je bitan projekt za ovo područje, ali i za sam koridor Vc. I, evo, tri se godine “natežemo” oko toga kako ćemo ga graditi, kojim resursima, hoćemo li uzeti ova ili ona sredstva. Da budem iskren, razvlači se pamet. Mostar sjever – Mostar jug dionica je koja, bez obzira na to što bude s ostalim dionicama, može odmah ući u funkciju naplate. Tih 15 kilometara povećava naš prihod, ali imamo strašne trzavice oko tog projekta, nerazumijevanje, pokušaje jednog dijela sustava da se to sve zaustavi. Nadam se kako ćemo s ovom energijom koju imamo i uz podršku resornog ministra Denisa Lasića riješiti te probleme.
Večernji list: Što je s izgradnjom ostalih autocesta u FBiH? Postoji li koordinacija s Republikom Srpskom? –
Na ovom dijelu koji nas veže s Autoputevima RS-a imamo suradnju. Sad imamo zajednički projekt Europske banke za obnovu i razvoj, takozvani bypass oko Doboja. Tu imamo tunel Putnikovo brdo, za koji smo se dogovorili, iako je dio tunela u FBiH, a dio u RS-u, da dio oko natječaja i radova preuzmu Autoputevi RS-a jer je veći dio tunela na području ovog entiteta. Imamo neke dodirne točke u Brčkom za budući projekt izgradnje autoceste od Tuzle do Brčkog i dalje do Orašja. I na tome radimo zajedno. Ostalo što želimo jest pokušati osigurati da naplata cestarine i u RS-u i Federaciji BiH prijeđe na jednu višu razinu. Riječ je o tzv. multilane free-flow sustavu koji bi omogućio da cestarinu ne plaćamo na naplatnim kućicama. Ovaj bi sustav omogućio automatsko čitanje oznaka automobila i prolazak bez zadržavanja, kao što to rade u europskim zemljama. To je projekt koji radimo s EBRD-om. Mi smo već uradili neka ispitivanja i prihvatili smo u predstojećem razdoblju prijeći na takav način naplate cestarine. Međutim, to nema smisla ako će na takav način raditi samo Autoceste FBiH, odnosno ako nećemo barem imati pozitivan odgovor iz Autoputeva RS-a, a da ne govorim sada o Republici Hrvatskoj i Srbiji, što bi bilo prirodno i osiguralo bi jeftiniji oblik održavanja sustava naplate u odnosu na fizičku naplatu. Večernji list: Koliko FBiH godišnje ubire prihoda od cestarina? – Možemo govoriti da smo trenutačno na razini 35-36 milijuna maraka godišnje. Toliko novca “uberemo” na ovom dijelu autoceste koji se naplaćuje. Za 2021. godinu, s obzirom na to da ćemo najvjerojatnije uspjeti pustiti u promet Zeničku obilaznicu, u planu su 42 milijuna maraka. To su sredstva koja se ubiru od naplate cestarine i troše se isključivo za operativne troškove tvrtke. Prošle smo godine imali pad od 20 posto. Međutim, taj pad nije se odrazio na naše aktivnosti i likvidnost jer svake godine imamo od 15 do 20 posto viška sredstava od cestarine u odnosu na rashode. Taj novac prebacujemo u sljedeću godinu za građenje, eksproprijaciju itd. Ove godine nećemo imati baš puno za prebaciti. Dosad, otkad sam ja direktor, oko 20 milijuna maraka imali smo manje rashoda glede operativnih troškova poduzeća u odnosu na prihode koje smo ostvarili od cestarine.
Večernji list: Što smatrate svojim najvećim uspjehom i postignućem na poziciji direktora JP Autoceste FBiH? Ima li možda nešto za čim žalite?
– Uspjehom smatram činjenicu da smo u čitavom ovom neredu koji imamo u FBiH i BiH i sa svim političkom problemima uspjeli pokrenuti ogromnu količinu posla koji se trenutačno radi na koridoru. Uspjeli smo osigurati financiranje. Sve su to elementi koji nam govore kako smo u svom mandatu uspješna tvrtka. Naravno, u uvjetima kada imate federalnu Vladu u tehničkom mandatu i za koju svaki njezin član zna da ne može biti smijenjen, jer ga nitko nije ni postavio, vrlo je teško bilo očekivati da ćemo uspjeti sve ovo što jesmo. Ipak, uspjeli smo zahvaljujući razumijevanju resornog ministra Denisa Lasića i pojedinih ministara, bez kojih ne bi bilo moguće započeti građenje. Tu mislim u prvom redu na ministra prostornog uređenja FBiH Josipa Martića, bez čijih se dozvola ništa ne bi moglo uraditi. A žalim što su me uspjeli nagovoriti da prihvatim dužnost direktora JP Autoceste FBiH s obzirom na to da u BiH samo onaj tko radi bude podvrgnut svim onim medijskim i ostalim harangama koje su svojstvene bh. prostoru na bilo kojem dijelu. Jednostavno, onaj tko ne radi, njega nitko ništa i ne pita. To nije nešto što već nisam doživio u svojoj karijeri, ali stvarno dosadi. Narod kaže da dosadi svaki dan i baklavu jesti, a kamoli se boriti sa svim tim raznoraznim utjecajima, idejama…

Share.

About Author

Comments are closed.