Američko pismo stiglo kad i hrvatski non-paper: BiH će ostati država triju naroda

0
Kada je u studenome prošle godine postalo jasno da će Donalda Trumpa u Bijeloj kući zamijeniti Joe Biden, mnogi na Balkanu, a posebice u Bosni i Hercegovini, očekivali su drastičan zaokret u američkoj politici prema ovom prostoru. Vodeći se Bidenovom političkom prošlošću, ali i biografijama članova tima koji je okupio, prvenstveno bošnjački političari i javnost očekivali su američki diplomatski tsunami na Balkanu.
Piše: Jozo Pavković- Večernji list
Priželjkivali su snažan vjetar u leđa svom konceptu građanske, odnosno unitarne BiH u kojoj neće biti mjesta ni za entitete ni za županije, a ni za konstitutivne narode, koji su kao uvjet završetka rata dogovoreni 1995. u Daytonu. Nasuprot euforiji u Sarajevu, srpski političari u BiH nisu skrivali razočarenje rezultatima američkih izbora strahujući da bi se mogli suočiti s pritiscima iz Washingtona na autonomiju Republike Srpske. Hrvati su bili negdje između ovih dviju krajnosti. Ponadali su se da bi promjena američke administracije mogla donijeti pojačan angažman u BiH, i to tako da se potakne unutarnji dijalog i dogovor o ključnim pitanjima funkcioniranja BiH. Jasno je da Hrvatima ni jedna od dviju političkih krajnosti, koje u BiH zagovaraju Srbi i Bošnjaci, ne odgovara. Raspad BiH i jačanje entiteta nikada im nije bila opcija, baš kao ni unitarizacija zemlje kojom će vladati najbrojniji narod. Zato je pismo koje je američki državni tajnik Antony Blinken pred kraj prošloga tjedna poslao Predsjedništvu BiH prihvatljivo samo onima koji poštuju Daytonski sporazum. On je političarima i javnosti u BiH stavio do znanja da neće biti nikakvog “Daytona 2” ni bilo kakve dramatične promjene Ustava. – Znam da u BiH postoje glasovi koji pozivaju na strpljenje umjesto na urgentnost, uključujući one koji vjeruju da Sjedinjene Države i naši europski partneri pripremaju “Dayton 2” kako bi fundamentalno promijenili dogovor o raspodjeli moći u Daytonskom sporazumu. Vidjeli smo da su raniji pokušaji reformi propali u BiH jer se pokušalo uraditi mnogo toga odjednom – napisao je Blinken. Poručio je kako se treba fokusirati na “ograničene, ali značajne ustavne, izborne, ekonomske, pravosudne reforme”. To je, kaže, ostvariv cilj i zahtijeva samo političku volju da se ustraje na kompromisu. Dodao je da će SAD biti partner u ovom procesu, a da je odgovornost na bh. liderima. Sve je ovo i politička platforma koju Hrvati istinski zastupaju
. Činjenica je da sve hrvatske političke opcije u BiH primarno traže izbornu reformu, ali ne bježe ni od ostalih. U tome ih ohrabruje i Hrvatska, koja je tjedan dana prije Blinkenova pisma uputila EU non-paper s gotovo identičnim sadržajem. Istaknuli su da se bh. društvo mora sveobuhvatno transformirati kako bi stiglo do članstva u EU. Jedan od prvih ciljeva na tom putu stjecanje je kandidacijskog statusa, za što je potrebno ispuniti 14 prioriteta koje je definirala Europska komisija, uključujući i reformu izbornog zakonodavstva. Imajući u vidu obnovu transatlantskog savezništva i koordinirano djelovanje SAD-a i EU u mnogim pitanjima, za očekivati je da ovakva američka politika u BiH bude harmonizirana s europskom. Već neko vrijeme američki i veleposlanik EU u BiH zajednički nastupaju u pokušajima da se postigne reforma izbornog zakonodavstva, ali i neke druge reforme. Oni su posredovali i u postizanju sporazuma koji je omogućio održavanje lokalnih izbora u Mostaru nakon 12 godina. To postignuće kao pozitivan primjer u svom pismu navodi i Blinken. Od međunarodne zajednice, odnosno SAD-a i EU, sada se očekuje “partnerska” pomoć i potpora kako bi se tri bh. strane prvo privelo za pregovarački stol i privoljelo na kompromis. Pitanje je, međutim, hoće li i kako poruke iz Washingtona shvatiti bošnjačka i srpska politika u BiH. I jedni i drugi ne žele se zamjerati vodećoj svjetskoj sili pa će, vjerojatno nerado, ipak poslušati “savjete” iz Blinkenova pisma, koje jasno zrcali buduću američku politiku prema BiH. Sada su stvari kristalno jasne – niti će američki bombarderi i diplomacija rušiti Republiku Srpsku niti će SAD nijemo promatrati paraliziranu BiH.
Amerikanci će isključivo pomagati i poticati unutarnji dogovor i rješenja. Iskustva nakon Daytonskog sporazuma govore da su funkcionalna i održiva bila samo ona rješenja koja su postignuta unutarnjim dogovorom. Nametnute odluke, a takvih je kroz mandate visokih predstavnika (OHR) bilo na stotine, samo su zakomplicirale situaciju i udaljavale BiH od normalne i funkcionalne države. Bidenov šef diplomacije sve je napisao. Budu li ga u BiH čitali i tumačili kao do sada Dayton, na tamošnjim trima jezicima: bosanskom, hrvatskom i srpskom, onda teško da će ga razumjeti i shvatiti. Zato je potreban “prevoditelj” s autoritetom kojemu će svi morati vjerovati.•

( večernji.ba )
Share.

About Author

Comments are closed.