Čavara: Ne možemo kao “guske u magli” trčati za foteljama

0

Mi smo najmanji konstitutivni narod i nama najviše odgovaraju red i pravda i pravna država, rekao je u intervjuu za “Nezavisne” Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH.

“Ali, sa druge strane nema spremnosti u vezi s pitanjem Izbornog zakona da te probleme riješimo, pa da onda mirno možemo rješavati sve druge probleme”, istakao je Čavara, koji je i dužnosnik HDZ BiH.

Više od dvije godine je prošlo od općih izbora u BiH. Je li sramotno da još nije imenovan novi sastav Vlade FBiH, a priča se i o rekonstrukciji Vlade FBiH, a nikako da do toga dođete?

Ne bih koristio izraz sramota. Svatko na različit način gleda ove probleme. Činjenica je da imamo složene političke odnose koji nisu omogućili, nisu doveli do toga da imamo izbor izvršne vlasti u Federaciji nakon provedenih izbora 2018. godine i to jasno pokazuje složenost odnosa i da nema spremnosti na neki način da se uvažava Ustav i zakon. Mi smo od početka govorili da moramo naći partnera koji će poštivati pravnu državu. Ako netko ne želi provoditi odluke Ustavnog suda, onda o kakvoj pravnoj državi govorimo. Svjesni smo da se na svakom koraku krši sustav pravne države, krši se međunarodni sporazum, krše se ustavi FBiH i BiH. I onda ne možemo kao “guske u magli” trčati za nekim foteljama, a nismo riješili osnovne probleme s kim ćemo izgrađivati pravnu državu, s kim ćemo se boriti protiv korupcije… Jasno vam je da na političkoj sceni nema puno izbora i da, sa druge strane, odbijaju rezultate uz potporu svojih, da kažemo, pripadnika konstitutivnih naroda i da nema velikog izbora u vezi s tim pitanjem. Ukoliko nema spremnosti sa druge strane provoditi odluke Ustavnog suda, onda mi ne želimo surađivati na raspodjeli fotelja.

Tko je kriv što se ne poštuju Ustav i zakon? Svi jedni na druge upiru prstom, a tko snosi tu odgovornost?

Svi politički čimbenici imaju dio odgovornosti. Ovdje ne smijemo izuzeti i zaboraviti međunarodnu zajednicu, koja ima najpresudniji uticaj na događanja u BiH. I visoki predstavnik, i svi predstavnici utjecajnih država u svijetu koje kreiraju, na neki način svjetske odnose. Prema tome, ne možemo pokazati prstom “samo jedan je krivac”. Međutim, naravno da oni koji su najbrojniji imaju najviše prostora i mogu na određeni način neke stvari, imaju najveću odgovornost i onda možemo reći da je na njima najveća krivica. Nitko nije isključivi krivac, svi na neki način snose svoj dio odgovornosti, onoliko koliko su mogli uticati na odnose. Jasno vam je da hrvatski narod ne može dominantno odlučivati, ni u Republici Srpskoj, ni u Federaciji, tako ni u državi. Prema tome, mi moramo tražiti partnere i tražimo ih stalno za pozitivne, afirmativne procese i na kretanju BiH na putu ka EU i atlantskom savezu (NATO), na poštivanju Ustava i zakona. Mi smo najmanji konstitutivni narod i nama najviše odgovaraju red i pravda i pravna država, ali, sa druge strane nema spremnosti u vezi s pitanjem Izbornog zakona da te probleme riješimo, pa da onda mirno možemo rješavati sve druge probleme.

Kako teku razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH između HDZ-a i SDA, ima li napretka?

Ima napretka u tom smislu da smo otvorili to pitanje i počeli razgovarati uz medijaciju međunarodnih predstavnika, prvenstveno veleposlanika SAD i predstavnika EU. S te strane može se reći da postoji napredak i da su postavljeni određeni rokovi, netko kaže šesti mjesec, neko kaže kraj godine. U svakom slučaju, svi govore da bi to trebalo završiti u ovoj godini, kako bi se provela i odluka Ustavnog suda, a kako bi se proveo i Mostarski sporazum, koji je potpisan prošle godine između Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića.

Što je ono na čemu hrvatska strana inzistira i ono što treba i mora biti dio izmjena Izbornog zakona BiH?

Inzistiramo na dosljednoj provedbi Ustava, odnosno odluke Ustavnog suda, da se osigura kroz tročlano Predsjedništvo legitimno predstavljanje hrvatskog naroda, jer ta pozicija je ugrožena izborom nelegitimnog Željka Komšića, kojeg su Bošnjaci izabrali već treći put. I druge izmjene su legitimni predstavnici u Domu naroda FBiH, jer znamo da se uvijek netko izjasni kao Hrvat, recimo Ibrahim, Muhamed… koji nikad nisu bili Hrvati i ni po čemu nisu Hrvati nego zato što su se izjasnili iz potrebe da budu izaslanici u Klubu Hrvata, što je apsurdno za tu stavku Ustava koja predviđa da tu budu legitimni predstavnici naroda koji tu žive na tom području. Nisu to neke velike promjene, to je primjena duha i Daytonskog i Washingtonskog sporazuma i Ustava i odluke Ustavnog suda BiH.

Čini se da Hrvatska priprema poseban dokument o BiH za sastanak Vijeća ministara EU koji bi trebalo da se održi u ovom mjesecu. Da li mislite da je ovo znak da će se i EU ozbiljnije pozabaviti problemima u BiH, naročito izmjenama Izbornog zakona?

Nadam se da hoće, jer očito se pokazalo da BiH trebaju stabilni odnosi, stabilne političke prilike i nepotrebno je udaljavanje bilo kojih političkih partnera za nešto što je nedvojbeno dogovoreno u Washingtonskom i Daytonskom sporazumu. Ono što Hrvatska radi, potpuno pozdravljam. Hrvatska je veliki prijatelj BiH. Hrvatska je član EU i NATO-a i samo želi pomoći na EU i NATO putu BiH. Naravno, Hrvatska ima i dodatnu obvezu u svom Ustavu da skrbi o poziciji Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Oni to nekad dosljednije nekad manje dosljedno obavljaju. Mislim da u zadnje vrijeme Hrvatska ispunjava svoju ulogu i kao članica EU i NATO-a i obavezu prema Hrvatima u BiH. Angažman Hrvatske može doprinijeti ubrzanju europskog puta BiH.

Da li je FBiH ranije mogla učiniti nešto pa da i ovaj entitet putem izravnih nabavki dobije jedan dio cjepiva, s obzirom na to da je Covax mehanizam zakazao?

Lako je biti general poslije bitke i sada se pokazuje da je trebalo raditi. Ali, u onom trenutku kada je Covax sustav uspostavljen i kada je međunarodna zajednica rekla da je to mehanizam koji će omogućiti da svi ravnopravno dobiju cjepiva sukladno broju stanovnika, tko bi mogao očekivati da će taj naš sustav pravednosti i solidarnosti na svjetskoj razini zakazati. Našli smo se u dilemi, jer proizvođači cjepiva neće da potpišu ugovore sa tvrtkama, nego sa državama, jer hoće da države preuzmu odgovornost. Ne možemo nikoga pojedinačno kriviti za nedostatak cjepiva, to su činjenice. Moramo tražiti druga rješenja ukoliko je to moguće. Treba činiti napor i osigurati cjepiva na sličan način kao što su to učinile Republika Srpska ili Srbija. Bojim se da želja za cijepljenjem ne padne, pa da ne bude viškova. Vjerujem da u narednom razdoblju neće biti problem cjepiva i cijepljenja.

( nezavisne.com )

 

Share.

About Author

Comments are closed.