Gordan Grlić Radman: Inicijativa Hrvatske za BiH na tragu je poruka američkog državnog tajnika Blinkena

0
Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman danas počinje dvodnevni posjet Bosni i Hercegovini. Uz Sarajevo te susrete s kolegicom Biserom Turković i Vijećem ministara, predviđen je njegov susret s vodstvom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ovaj posjet dolazi u vrijeme kada se pokušava problematizirati svaki potez Hrvatske jer se ne uklapa u zamisli bošnjačkih stranaka. No Hrvatska je napravila iskorak te non-paperom zadobila potporu značajnog dijela zemalja članica EU o provedbi reformi u BiH. A upravo te reforme vode BiH k EU.
Stalno se pokušava stvoriti dojam kako Hrvatska i BiH imaju poremećene međusobne odnose. Je li to tako i što je motiv Hrvatske, ponajprije oko upućivanja non-papera za raspravu pred FAC-om?
– Hrvatska i BiH susjedne su i prijateljske zemlje koje su na mnoge načine upućene jedna na drugu, i to u doista brojnim važnim područjima života. Naravno, kao i kod svih prijateljskih odnosa, postoje neka pitanja o kojima ne razmišljamo na jednak način, ali važno je da oni ne opterećuju naše odnose. Baš zbog toga odlučio sam posjetiti naše prijatelje u BiH jer želimo raditi na njihovu rješavanju u prijateljskom i europskom duhu i, još jednom bih istaknuo, dobri odnosi s BiH od najvećeg su značaja za Republiku Hrvatsku. U vezi upućenog non-papera mogu reći da je on bio dobro prihvaćen i da su kolege ministri iz država Europske unije neosporno pozdravili tu našu inicijativu. A kao što znate, svojim potpisom podržalo ga je pet članica Europske unije: Bugarska, Cipar, Grčka, Mađarska i Slovenija. I to govori o njegovoj aktualnosti, odnosno da će biti dobra podloga za daljnju raspravu o situaciji u BiH na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća za vanjske poslove. Motiv iniciranja tog dokumenta bio je ukazati na aktualnu situaciju i izazove u BiH kako bi se pospješio njezin put prema članstvu u EU, odnosno što skorije dobivanje statusa kandidata za pristup EU. A glavni izazovi u tome su političke, ekonomske, sigurnosne i demografske naravi te smo stoga dali niz preporuka i smjernica za potrebno djelovanje kako bi se oni kao takvi mogli prebroditi. Dakle, non-paper je zapravo nastao u cilju da se BiH pomogne u dobivanju statusa kandidata za članstvo u EU. Glavni politički izazov u tom procesu neupitno predstavlja provedba prijeko potrebnih reformi te pitanje izmjena izbornog zakonodavstva prije općih izbora 2022. godine. Važno je da se takva izmjena obavi u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava i drugih važnih presuda, uključujući i onu Ustavnog suda u slučaju “Ljubić”. Ta nastojanja podupire i međunarodna zajednica jer bi uspjeh u tome zasigurno relaksirao političko ozračje i pridonio stabilnosti i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine te također ubrzao put prema euroatlantskim integracijama. Dakle, s takvim stavom nismo usamljeni u Europi i svijetu, već naprotiv.
Kako ste doživjeli poruke Antonyja Blinkena oko reformi u BiH?
– Izuzetno nam je drago da državni tajnik Blinken i američka administracija aktivno sudjeluju i podupiru nužne političke i ekonomske reforme u BiH te da su i oni svjesni činjenice da je funkcionalna i prosperitetna BiH važna za zapadni Balkan, ali i za cijelu Europu. Na nedavnom sastanku na vrhu kolega ministara država članica NATO-a govorili smo kako je zajedničko i koordinirano djelovanje saveznika od ključne važnosti za sigurnost Europe i svih naših saveznika. Dakle, u porukama državnog tajnika Blinkena stalno se ističe kako BiH kao zemlja od izuzetnog strateškog značaja mora biti funkcionalna i težiti što bržem završetku svog euroatlanskog puta. A kako bi se to moglo ostvariti, njezin put prema EU, ali i NATO-u, mora biti politički prioritet. U ovom kontekstu nužno je istaknuti kako su Hrvati Bosne i Hercegovine jedini iskreni, konstruktivni i proaktivni partneri u kontekstu približavanja zemlje NATO-u i EU. Naša razmišljanja su na tragu poruka državnog tajnika Blinkena. Stoga ću jednom naglasiti kako je stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH od najveće važnosti za Hrvatsku kao susjednu zemlju, ali i za regiju te za EU u cjelini. Upravo stoga i podržavam sva ona nastojanja političkih aktera koji traže da Bosna i Hercegovina provede nužne reforme kako bi se to postiglo. U tome bih opet istaknuo nužnu reformu Izbornog zakona, koja uključuje primjenu presude ESLJP-a “Sejdić – Finci” te presude Ustavnog suda u slučaju “Ljubić”, kao i svih zahtjeva OESS-a.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poziva na reforme izbornog zakonodavstva, a šef SDA Bakir Izetbegović ističe da se ne može dogovoriti oko tog pitanja. Jeste li optimisti da je dogovor ipak moguć? –
Reforma izbornog zakonodavstva ključ je rješenja za BiH, njezin prosperitet i euroatlantsku perspektivu. I siguran sam da su toga svi akteri u BiH svjesni. Naime, nelegitimnim izborom Željka Komšića uvelike je narušeno povjerenje između konstitutivnih naroda i građana u BiH. I to na kraju nije donijelo nikome ništa dobro, već je samo usporilo put BiH prema punopravnom članstvu u EU. Što se tiče kontinuiranog napretka prema euroatlantskim integracijama, u tom procesu BiH zasigurno nema većeg zagovornika od Hrvatske. Stoga, Hrvatska poziva da svi predstavnici konstitutivnih naroda sjednu za stol i dogovore provođenje u život presude Europskog suda za ljudska prava te Ustavnog suda iz presude “Ljubić”. To se može i mora učiniti u europskom duhu. Po Ustavu BiH i Daytonskom mirovnom sporazumu, BiH je država triju konstitutivnih naroda i drugih građana. Svi oni koji poriču te činjenice ne pridonose boljitku BiH, odnosno njezinu euroatlantskom putu. Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod kohezivni su i stabilizirajući čimbenik u BiH te predvode BiH prema euroatlantskim integracijama. I stoga ne smiju biti predmet političkih manipulacija. Jedan od temeljnih uzusa političke kulture u najrazvijenijim demokracijama poput Švicarske, u kojoj sam dugo boravio, jest kompromis i legitimna politička zastupljenost. Stoga pozivam na dogovor i reformu Izbornog zakonodavstva legitimnih političkih predstavnika svih triju konstitutivnih naroda. A uvjeren sam, ako budemo svjesni važnosti ove godine za budućnost BiH, da će se uz prijateljsku pomoć međunarodne zajednice postići dogovor koji će biti na dobrobit svih konstitutivnih naroda i građana u BiH.
Što bi za BiH značilo stjecanje kandidacijskog statusa ove godine?

– Kontinuirano prezentiramo našim partnerima unutar Europske unije potrebu za zajedničkim pristupom Europske unije prema BiH, a u krajnjem cilju pomoći BiH u postizanju statusa kandidate za članstvo u EU. Ako bi se to, uz nužne reforme, obavilo ove godine, Europska unija polučila bi veliki politički uspjeh u ovoj teškoj godini. A i za BiH to bi značilo jedan povijesni uspjeh, koji bi svim konstitutivnim narodima i njezinim građanima omogućio srednjoročnu i dugoročnu perspektivu prosperiteta u gospodarskom i političkom smislu. Nema sumnje da euroatlantska perspektiva ne pruža samo političku i sigurnosnu dimenziju već omogućuje i gospodarski prosperitet. Dakle, Bosna i Hercegovina je civilizacijski, kulturno i geografski dio Europe i kao takva važna je cijeloj Europskoj uniji, i to ne samo zbog sigurnosnih i geostrateških interesa već i zbog doprinosa koji bi sama mogla dati EU. I BiH može računati na snažnu podršku Hrvatske prema tom cilju, a to je zajednička budućnost kao dio Europske unije na dobrobit svih građana u BiH.

( večernji.ba )

Share.

About Author

Comments are closed.