Kod Srba revolucija za vlast, Bošnjaci traže kandidata, a Hrvati se okupljaju

0
Razgovori o izmjenama Izbornog zakona za koje su najzainteresiraniji Hrvati, preslagivanja kod Bošnjaka, ponajprije oko toga tko će biti “spitzenkandidat” kao odgovor Bakiru Izetbegoviću, te svojevrsni pokušaj ulične smjene aktualne vlasti u Republici Srpskoj učinili su ovu jesen godinu dana od planiranih izbora jednom od najvrućih u povijesti zemlje, piše Večernji list BiH.
Više od tri tisuće ljudi okupilo se u subotu u Banjoj Luci na prosvjedu protiv aktualne vlasti u Republici Srpskoj, koju su optuživali za korupciju, kriminal i nepotizam, a stvarni povod jest to što, praktički, bijeljinskoj televizijskoj postaji BN televiziji nije omogućeno emitiranje programa na širem području Banje Luke. Naime, nakon upozorenja Hrvatske da analogni signal iz BiH ometa ponajprije razvoj mobilne telefonije, u BiH se krenulo s gašenjem analognih odašiljača. Koncesiju za digitalno odašiljanje dobili su RTRS i ATV Banja Luka, koji su bliski vlasti, dok pak nije BN televizija, koja od 1. listopada nije zatražila dodjelu dozvole.
Govorila i novinarka
Zbog toga je na prosvjedu u Banjoj Luci govorila Slađana Jašarević, koja je postala poznata nakon što se na konferenciji za novinare posvađala sa srpskim članom bh. Predsjedništva Miloradom Dodikom. Tada je Dodik BN televiziju nazvao izdajničkom, a Jašarević mu je pak poručila kako ga smatra švercerom cigaretama. Na tome skupu predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović rekao je kako će oporba iduće godine “otjerati nenarodni režim” i neke vladajuće političare u zatvor. Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković najavio je kako oporba kreće u nemilosrdnu borbu protiv “Dodikova zuluma”, nazvavši prosvjed početkom “ustanka protiv privatne države” koji će se nastaviti. A nastavit će se i istodobni obračun, ali i okupljanje bošnjačkih stranaka, koliko god to apsurdno zvučalo. Okupljanje se događa o temi izmjena Izbornog zakona protiv Hrvata kako ni jedna stranka ne bi bila proglašena bošnjačkim izdajnikom, zbog čega su u svojim istupima politički pragmatično reterirali čelnici SBB-a Fahrudin Radončić i NiP-a Elmedin Konaković. No, zajedno s time nastavlja se upravo bitka unutar sarajevske trojke: NIP-a, SDP-a i Naše stranke tko će “na megdan” čelniku SDA Bakiru Izetbegoviću. SDP BiH do sada je tražio primat pri predlaganju kandidata za člana bh. Predsjedništva. Već je od toga javno odustao Denis Bećirović, koji je i do sada bio kandidat za tu poziciju, ali je oporba u SDA bila podijeljena. Unutar SDP-a ne ističe se, međutim, karizmatična osoba koja bi bila prihvaćena i kao zajednički prijedlog trojke, koju bi pak podržalo još nekoliko oporbenih stranaka na razini države i Federacije BiH. Najzvučnije ime oporbe ipak je Denis Zvizdić, političar za kojega bi se moglo reći da ni u vremenu kada je bio u SDA nije imao pečat te stranke koju potresaju afere, ponajprije korupcijske, ali i zloporabe države i državnih institucija, kao što je to slučaj s aferom “Snimka”. 
- Ja mislim da je najvažnija stvar da trojka ostane zajedno, da očuva svoj koalicijski kapacitet. Što se mene tiče, ostajem u politici, spreman sam ući u sve izazove, u svaku vrstu političke borbe jer ovo se mora promijeniti. Ali to nije imperativ. Nitko na mene ne može utjecati, spreman sam ući u to, ali ja mogu biti kandidat i na deset drugih načina – navodi Zvizdić. Time je praktički sugerirao kako nije isključeno ni da samostalno osnuje stranku s kojom bi u utrku za tročlano Predsjedništvo.
Potpora i Zagreba
Kod Hrvata je zapravo najdosadnije. Nema javnih oponenata aktualnoj trodesetljetnoj vlasti HDZ-a. Nisu to stranke unutar Hrvatskog narodnog sabora BiH, ali ni izvan njega. Poglavito stoga što nemaju širinu članstva i infrastrukturu, ali napose stoga što su apsolutno jedinstvene oko izbornih i ustavnih reformi. Čak iako nisu formalno u jednome političkom bloku. U tome ih snažno podržava i službeni Zagreb. Predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića podržava cijeli HNS BiH u tome kako se o “nacionalnim prefiksima” pri izboru vlasti u Bosni i Hercegovini ne treba pregovarati, što je kao ideju iznio američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer. Po Čoviću, minumum je “osiguranje zadovoljenja potrebe jednakopravnosti triju naroda”. To je “minimum” određen Daytonom, naglasio je. Takav stav, uz premijera RH Andreja Plenkovića, podržao je i predsjednik Zoran Milanović

Share.

About Author

Comments are closed.