Demokratski savez Hrvata u Vojvodini podsjeća na 30. obljetnicu početka progona srijemskih Hrvata

0

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) upozorio je u petak da je prošlo 30 godina od početka progona gotovo 40.000 srijemskih Hrvata, a da nitko pred pravosudnim tijelima Srbije za taj zločin kao i ubojstva 25 građana hrvatske pripadnosti početkom 90-tih nije odgovarao.

DSHV podsjeća da je 6. svibnja 1992. u srijemskom mjestu Hrtkovci održan miting u prisustvu haškog osuđenika Vojislava Šešelja na kojemu su pročitana imena sedamnaestero Hrvata kojima je javno poručeno da se sele.

„Protjerivanje vojvođanskih Hrvata započelo je bez ikakvih povoda godinu dana ranije – polovicom 1991. etničkim nasiljem u Novom Slankamenu, ali je događaj u Hrtkovcima u javnosti prepoznat kao najeklatantniji i najočigledniji primjer“, objavio je u priopćenju DSHV.

Nevladine udruge govore o tome, dodaje se u priopćenju, kako je u Vojvodini 90-ih ubijeno 25 osoba te da ju je moralo napustiti između 35 i 40 tisuća Hrvata, a da se od izbjeglih do danas gotovo nitko nije vratio u rodni kraj.

DSHV podsjeća da su Hrvati 1990-ih protjerivani i iz drugih vojvođanskih mjesta: Golubinaca, Sota, Morovića, Erdevika, Kukujevaca, Gibarca, Šida, Vašice, Rume, Iriga, Beške, Maradika, Inđije, Zemuna, Novih Banovaca, Surčina, Srijemske Kamenice, Beočina, Čerevića, Petrovaradina, Srijemskih Karlovaca, Srijemske Mitrovice, Nikinaca, Platičeva, Martinaca, Bača, Plavne, Sonte, Stanišića…

„Dužni smo podsjetiti o organiziranom progonu vojvođanskih Hrvata iz njihova zavičaja i jednom od najtragičnijih razdoblja u novijoj povijesti Vojvodine. Bilo je to ne samo vrijeme straha, nego i etnički motiviranog nasilja i ubojstava koje se organizirano provodilo spram lojalnih građana hrvatske nacionalnosti i to samo zato što su Hrvati“, navodi stranka hrvatske manjine.

DSHV dodaje da u politikama suočavanja s prošlošću u Srbiji još uvijek izostaje tematiziranje i rješavanje pitanja protjerivanja Hrvata iz Vojvodine – pravosudna tijela nisu pokretala sudske postupke za učinjene zločine, ne postoji niti jedno javno obilježje, a nema ni prigodnog memoriranja.

„Ovi se zločini različitim strategijama nijekanja prešućuju, na što ne pristajemo“, poručuje DSHV.

Za zločine nad Hrvatima u Vojvodini pravomoćno je osuđen pred Mehanizmom za Međunarodne kaznene sudove u Haagu jedino čelnik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, no on i dalje politički djeluje, a u mjestu gdje su se događali zločini nad Hrvatima ima sjedište stranke.

DSHV upozorava i na druge slučajeve navodeći primjer osoba koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine u Hrvatskoj ali javno obnašaju vlast u pojedinim lokalnim samoupravama sa značajnim udjelom Hrvata.

Sve to, zaključuje se u priopćenju stranke, može se tumačiti kao ruganje nevinim žrtvama i kao nespremnost srbijanskih vlasti da primijene neke od temeljnih preporuka Europske unije kada je riječ o politikama suočavanju s prošlošću.

Share.

About Author

Comments are closed.